Tradicionalne igre i sportovi

radicionalne igre i sportovi Bošnjaka u Crnoj Gori predstavljaju važan segment kulturnog nasljeđa koji je duboko ukorijenjen u svakodnevnom životu, okupljanju, slavlju i međugeneracijskom prenošenju vrijednosti. Njihova funkcija nije bila samo zabava i rekreacija, već i socijalizacija, potvrda identiteta i očuvanje običaja kroz pokret, pjesmu i kolektivni duh zajednice.

Folklorne igre i kolo

Najprepoznatljiviji oblik tradicionalnih igara su razne vrste kola, gdje se momci i djevojke okupljaju, obrazuju krug i izvode zajedničke plesove u ritmu narodne muzike. Među najpoznatijim igrama ističu se “trusa”, “treskavica” i razne “vrteške”, koje su se igrale u Rožajama, Plavu i duž Pešterske visoravni.

Kolo nije bilo samo igra već i društveni ritual. Kolovođa, najčešće djevojka, vodila je kolo, dok su momci igrali energično, dodajući snagu i ritam kroz udarce stopalima i pokrete cijelog tijela. Treskavica se izdvajala po intenzivnim kretnjama, gdje svaki treći korak u trokoraku ima akcenat, uz naglašeno klečanje i udarac stopalom o zemlju. Igrači su nosili tradicijske nošnje i posebnu obuću – mestve sa mekanim đonom, a muške nošnje upotpunjavali su fesovi tamno-crvene boje.

Društveno značenje

Igre su najčešće organizovane tokom praznika, svadbi, sijela i seoskih okupljanja, često zimi ili tokom dugih večeri. Osim plesa, okupljanja su uključivala pjevanje, guslanje, šaljive igre i nadmetanja, pa su predstavljala glavni izvor zabave i socijalne povezanosti. Tradicijske igre podsticale su zajedništvo, timski duh, razvijanje koordinacije i fizičke spremnosti.

Specifične bošnjačke igre

Pored općeg kola, u nekim krajevima igrale su se specifične igre kao što su skeja, zildžovo kolo, hasanagino kolo, zavrzlama, vrtikolo i trojanac. U ovim igrama učestvovali su i mladi i stariji, a svaka je nosila poseban simboliku – od muškosti, spretnosti, ljubavne motivacije do takmičarskog nadmetanja.

Sportovi i borilačke igre

Tradicionalni sportovi Bošnjaka u Crnoj Gori najčešće su vezani za seoski ambijent: nadmetanje u bacanju kamena s ramena, trčanju, nadvlačenju konopca, skakanju u dalj i vis. Ove igre gajile su snagu, izdržljivost, preciznost, kao i zdrav rivlaski duh. Sport je bio oblik društvene afirmacije, a pobjeda simbol ponosa i poštovanja u zajednici.

Folklorni ansambli i savremena promocija

Danas se tradicionalne igre čuvaju i rekonstruišu kroz rad folklornih ansambala kao što je KUD “Vrelo Ibra” u Rožajama. Ovi ansambli nastupaju na festivalima, proslavama i kulturnim manifestacijama, prenoseći igru, pjesmu i narodni kostim na nove generacije. Tako se tradicionalna kultura adaptira i promovira i izvan lokalne zajednice.

Zaključak

Tradicijske igre i sportovi Bošnjaka u Crnoj Gori nisu samo zabava, već dio bogatog nematerijalnog nasljeđa koje spaja zajednicu, čuva običaje i gradi generacijski most. Kroz kolo, pjesmu, nadmetanja i savremene folklorne promocije, bošnjačka zajednica potvrđuje svoj identitet i njeguje vrijednosti koje su temelj njenog opstanka i razvoja.