Bosanski jezik u Crnoj Gori

Bosanski jezik zauzima izuzetno važno mjesto u životima Bošnjaka u Crnoj Gori i predstavlja jedan od ključnih faktora za očuvanje njihovog nacionalnog identiteta. Iako priznat i formalno uključen u obrazovni sistem zemlje, status bosanskog jezika, njegova zastupljenost u školama i svakodnevnoj upotrebi, kao i kulturno-politički kontekst njegova razvoja, i dalje su teme o kojima se vodi živ aktivistički i akademski dijalog.

Bosanski jezik kao stub identiteta

Pitanje bosanskog jezika duboko je ukorijenjeno u identitetu Bošnjaka u Crnoj Gori. Očuvanje i promocija bosanskog jezika povezano je sa težnjom ka očuvanju kulturnog i duhovnog nasljeđa naroda koji je stoljećima živi na ovom prostoru. Bosanski jezik nije samo sredstvo komunikacije, već i simbol kolektivne svijesti i povijesne utemeljenosti Bošnjaka kao autohtonog naroda. Različiti seminari, kulturne manifestacije i društveni angažman prosvjetnih radnika često se fokusiraju na osvještavanje šire javnosti o važnosti jezika za nacionalni identitet.

Status bosanskog jezika u obrazovnom sistemu

Bosanski jezik je zvanično priznat u Crnoj Gori. U osnovnim i srednjim školama, kao dio obaveznog nastavnog plana, izučava se u okviru predmeta "Crnogorski-srpski, bosanski, hrvatski jezik i književnost." Gimnazijski programi omogućavaju da bosanski jezik bude izučavan kao maternji, a u filološkim odjeljenjima predviđen je izučavanje sa po dva časa sedmično kroz sve četiri godine. Ovo omogućava generacijama mladih Bošnjaka da razvijaju vještine izražavanja, ovladaju standardnom normom, upoznaju se sa književnim nasljeđem i stilovima specifičnim za bosanski jezik.

Međutim, iz savremene prakse proizilazi da bosanski jezik nije ravnomjerno zastupljen u svim školama ili oblastima Crne Gore. Bošnjačko vijeće, kao i brojne druge organizacije, kontinuirano apeluje na Ministarstvo prosvjete da unaprijedi implementaciju bosanskog jezika i književnosti, posebno naglašavajući potrebu za obrazovanjem kadra i za bogatom medijskom zastupljenošću bosanskog jezika.

Bosanski jezik u javnoj sferi i svakodnevici

Prema posljednjem popisu stanovništva, bosanski jezik koristi gotovo 7% građana Crne Gore, što ga čini trećim po brojnosti jezika u državi. Ovaj podatak ilustrira vitalnost jezika, ali istovremeno pokazuje izazove s kojima se Bošnjaci suočavaju kada je u pitanju upotreba i promocija jezika i u školstvu i u medijima. Bošnjački intelektualci organizuju radionice, literarne nastupe, takmičenja i javne tribine, kako na lokalnom nivou, tako i regionalno, sa ciljem afirmacije bosanskog jezika i njegovih vrijednosti.

U javnosti i medijima, bosanski jezik još nije dovoljno prisutan. Potrebno je snažnije uključivanje programskog sadržaja sa bosanskim jezikom i književnošću, kako bi se umanjila asimilacija i unaprijedila jezička raznolikost, poštujući multietnički karakter Crne Gore.

Kulturna i politička podrška očuvanju jezika

Bosanski jezik je rezultat decenijskih nastojanja Bošnjaka da ostvare pravo na maternji jezik u Crnoj Gori. Uvođenje bosanskog jezika u Ustav i njegovo formalno priznavanje predstavlja veliku tekovinu bošnjačke zajednice, obogaćujući multietnički sistem države. Političari iz reda Bošnjaka, zajedno sa kulturnim organizacijama, ističu bosanski jezik kao neodvojiv dio identiteta, insistirajući na kulturnoj autonomiji i ravnopravnosti. Time se gradi most razumijevanja među narodima i promoviše harmonija i evropske vrijednosti.

Zaključak

Bosanski jezik u Crnoj Gori nije samo formalno-pravni fenomen, već istinski kulturni temelj bošnjačke zajednice. Njegova promocija kroz obrazovanje, javnu sferu i medije, kao i kroz kulturne manifestacije, od presudnog je značaja za očuvanje identiteta Bošnjaka. Potpuna afirmacija bosanskog jezika zahtijeva partnerstvo društvenih aktera – države, škole, porodice, medija, struke i politike – kako bi on ostao vitalan i uticajan u multietničkom društvu Crne Gore.