Islamska zajednica u Crnoj Gori – istorija, identitet i savremeni izazovi

Islamska zajednica u Crnoj Gori zauzima posebno mjesto u društvenom, kulturnom i vjerskom životu zemlje. Ona nije samo institucija koja okuplja vjernike islamske vjeroispovijesti, već i važan most između različitih zajednica, tradicija i identiteta. Njena uloga oblikovala se tokom vijekova, prateći burnu istoriju Balkana, ali i specifičnosti crnogorskog prostora, gdje su se ukrštali različiti svjetovi, religije i kulture. Priča o Islamskoj zajednici u Crnoj Gori nije priča samo o vjeri, nego i o opstanku, identitetu, kulturi, dijalogu i doprinosu jednoj šarenolikoj društvenoj stvarnosti.

Prvi tragovi islama na prostoru današnje Crne Gore javljaju se sa širenjem Osmanskog carstva na Balkanu u 15. i 16. vijeku. Proces prihvatanja islama bio je različitog intenziteta u raznim krajevima. Dok su primorski dijelovi ostali pod snažnim uticajem hrišćanske tradicije i mletačke dominacije, sjeverni i centralni krajevi došli su u dodir sa osmanskom administracijom i kulturom. Islam se ovdje ukorijenio kroz gradnju prvih džamija, organizaciju vjerskog života, ali i kroz svakodnevne običaje i tradiciju. Vremenom, islamske zajednice u Plavu, Gusinju, Rožajama, Bijelom Polju, Baru, Ulcinju i drugim mjestima postale su stubovi jednog identiteta koji se održao do danas. Džamija u Starom Baru, Sultan Murat džamija u Rožajama ili džamije u Plavu i Ulcinju, svjedoci su ne samo vjerskog života, već i arhitektonskog, kulturnog i istorijskog kontinuiteta.

Kroz vjekove, Islamska zajednica prolazila je različite faze organizacije i odnosa prema državi. U osmanskom periodu imala je status zvanične vjere, sa jasno uređenim institucionalnim sistemom. Sa povlačenjem Osmanskog carstva i širenjem crnogorske države u 19. vijeku, položaj muslimana postao je složeniji. Ulaskom Plava, Gusinja, Ulcinja i Bara u sastav Crne Gore, muslimansko stanovništvo i islamske institucije postale su dio nove državne stvarnosti. Taj period obilježen je i izazovima, ali i procesima prilagođavanja. Uprkos teškoćama, muslimani su zadržali svoju vjeru i običaje, a Islamska zajednica pronašla način da nastavi svoj rad, često u uslovima koji nisu bili nimalo laki.

Kraljevina Jugoslavija donijela je novi institucionalni okvir, gdje je Islamska zajednica bila povezana sa širim strukturama u Sarajevu. Poslije Drugog svjetskog rata, u socijalističkoj Jugoslaviji, država je formalno bila sekularna i prema religiji često rezervisana ili kritična. Islamska zajednica, kao i ostale vjerske zajednice, djelovala je pod strogim nadzorom, sa smanjenom slobodom, ali je ipak uspjela da održi osnovne funkcije – vjerske obrede, održavanje džamija, obilježavanje vjerskih praznika i hadž. Uprkos otežanim okolnostima, Islamska zajednica u Crnoj Gori nije nestala; naprotiv, u tišini i upornosti čuvala je vjeru i identitet svojih pripadnika.

Padom socijalističkog sistema i osamostaljenjem Crne Gore, Islamska zajednica dobija novi prostor djelovanja i veću slobodu organizacije. U savremenoj Crnoj Gori ona je priznata i organizovana vjerska zajednica, sa sopstvenim statutom, institucijama i ustrojstvom. Na čelu Islamske zajednice nalazi se reis, a Mešihat Islamske zajednice Crne Gore upravlja vjerskim, obrazovnim i administrativnim pitanjima. Ova institucija povezuje džemate širom zemlje, imame, hatibe i vjernike, gradeći mrežu koja obezbjeđuje da se vjerski život odvija nesmetano i u skladu sa islamskom tradicijom i savremenim potrebama.

Danas Islamska zajednica ima dvostruku ulogu – s jedne strane, ona je čuvar vjerskih običaja, propisa i tradicije muslimana u Crnoj Gori; s druge strane, ona je aktivni društveni faktor, koji doprinosi multietničkom i multivjerskom skladu po kojem je Crna Gora prepoznata. Džamije su mjesta ne samo molitve, već i okupljanja, solidarnosti i zajedničkog života. Vakufi i islamske institucije nose i humanitarnu dimenziju, kroz pomoć siromašnima, organizovanje dobrotvornih akcija i podršku obrazovanju. Posebno važan segment jeste islamsko obrazovanje – od medresa, preko vjeronauke, do organizacije predavanja i seminara, Islamska zajednica ulaže u znanje i podučavanje mladih generacija, kako bi ostali čvrsto vezani za vjeru, ali i otvoreni za širi svijet.

Pozitivna uloga Islamske zajednice u Crnoj Gori posebno se ogleda u doprinosu međuetničkom i međuvjerskom dijalogu. U zemlji u kojoj zajedno žive pravoslavci, katolici i muslimani, očuvanje dobrih odnosa je od neprocjenjive vrijednosti. Islamska zajednica redovno učestvuje u međuvjerskim projektima, dijalozima i inicijativama koje promovišu mir, toleranciju i razumijevanje. Ove aktivnosti nisu samo simbolične, već imaju i praktične rezultate – grade povjerenje među ljudima, umanjuju tenzije i pokazuju da različitost ne mora biti prepreka, već bogatstvo. Crna Gora je i međunarodno prepoznata kao prostor gdje različite vjerske zajednice žive u relativnom skladu, a Islamska zajednica u tome ima značajan udio.

Kada se govori o savremenim izazovima, Islamska zajednica u Crnoj Gori suočava se sa istim pitanjima kao i muslimanske zajednice širom svijeta: kako očuvati tradiciju u vremenu globalizacije, kako se suprotstaviti ekstremizmu i pogrešnim tumačenjima vjere, kako mladima ponuditi smisao i identitet u svijetu brzih promjena. Odgovor Islamske zajednice u Crnoj Gori na ova pitanja najčešće ide u pravcu obrazovanja, dijaloga i insistiranja na izvornim vrijednostima islama – miru, pravdi, solidarnosti i odgovornosti. Time se šalje jasna poruka da muslimani u Crnoj Gori žele biti aktivni i konstruktivni dio društva, čuvajući svoje, ali i poštujući tuđe.

Posebno mjesto u djelovanju Islamske zajednice ima žena. U savremenom vremenu, sve više žena aktivno učestvuje u vjerskom životu, obrazovanju i humanitarnom radu. Islamska zajednica podržava ulogu žene u društvu, njenu obrazovanost i angažovanost, nastojeći da kroz programe i aktivnosti afirmiše njihovu ravnopravnost i doprinos. Time se dodatno obogaćuje unutrašnja snaga zajednice i otvara prostor za nove perspektive.

Islamska zajednica u Crnoj Gori nije izolovana – ona ima veze sa islamskim institucijama na Balkanu, ali i širom svijeta. Posebno bliska saradnja postoji sa islamskim zajednicama u Bosni i Hercegovini, na Kosovu, u Sandžaku i Albaniji. Međutim, Islamska zajednica u Crnoj Gori naglašava svoju posebnost i samostalnost, gradeći identitet koji je ukorijenjen u crnogorskom društvu i tradiciji. Na taj način, muslimani u Crnoj Gori istovremeno su dio šireg islamskog ummeta, ali i lojalni građani svoje zemlje, svjesni svoje dvostruke pripadnosti.

Uloga Islamske zajednice u procesu evropskih integracija Crne Gore takođe je važna. Promovišući toleranciju, međuvjerski dijalog i uvažavanje različitosti, Islamska zajednica svojim djelovanjem potvrđuje da Crna Gora ima kapacitet da bude primjer suživota. To je i snažna poruka Evropi – da je Balkan, uprkos svojoj burnoj istoriji, sposoban da gradi društva u kojima se različite vjere i kulture nadopunjuju, a ne sukobljavaju.

Kada se osvrnemo na cjelokupan put Islamske zajednice u Crnoj Gori, jasno je da je riječ o instituciji koja je prošla kroz brojne izazove i iskušenja, ali je uvijek pronalazila način da opstane, da se prilagodi i da sačuva ono što je najvažnije – vjeru i identitet muslimana. Danas, u 21. vijeku, ona ne samo da čuva tradiciju, već i aktivno učestvuje u kreiranju savremenog društva, promovišući vrijednosti koje su važne svima: mir, poštovanje, solidarnost i zajednički život.

Islamska zajednica u Crnoj Gori nije samo priča o muslimanima, već i priča o Crnoj Gori kao zemlji različitosti. Njena istorija i sadašnjost pokazuju da se kroz vjeru može graditi most, a ne zid; da religija može biti snaga pomirenja, a ne sukoba; da manjinska zajednica može dati veliki doprinos cijelom društvu. Upravo zato, budućnost Islamske zajednice vezana je i za budućnost Crne Gore – jer u multietničkoj i multivjerskoj harmoniji leži ključ opstanka i napretka svih njenih građana.

Kada se pogleda šira slika, može se reći da Islamska zajednica u Crnoj Gori stoji pred važnim zadatkom: da mladim generacijama prenese vjeru u kojoj će pronaći mir i smisao, da bude glas razuma u vremenu polarizacija, da gradi mostove tamo gdje prijete podjele, i da svojim primjerom pokaže da vjera i modernost nisu u sukobu, već mogu ići ruku pod ruku. Ako se nastavi tim putem, Islamska zajednica će i u decenijama koje dolaze ostati važan stub društva, čuvar identiteta i pokretač dijaloga.

U konačnom, Islamska zajednica u Crnoj Gori predstavlja više od institucije – ona je živi organizam, zajednica ljudi, vjernika, porodica, imama, učenjaka, žena i mladih. Njena snaga je u tome što je ukorijenjena u tradiciji, ali okrenuta budućnosti. Njena vrijednost je u tome što pripada muslimanima, ali i doprinosi cijeloj Crnoj Gori. Njena misija je da u vremenu izazova bude svjetionik, da u vremenu podjela bude most, i da u vremenu nesigurnosti bude oslonac. Zato priča o Islamskoj zajednici u Crnoj Gori nije priča koja pripada samo muslimanima, već svima koji vjeruju u zajednički život, međusobno poštovanje i bolju budućnost.

analitičar